Ministar Butković obišao radove na obnovi zadarske rive

U ponedjeljak, 24. siječnja ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković obišao je radove na Obali kralja Petra Krešimira IV. koji se odvijaju u sklopu projekta “Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok”.

Radove izvodi Zajednica ponuditelja Adriaing d.o.o. sa sjedištem u Kopru, Republika Slovenija i Adriaing d.o.o. Buje, koja je u 24% utrošenog vremena izvršila čak 27% ugovorom predviđenih radova.

“S obzirom na dosadašnji tijek radova, nadamo se ćemo do sezone obuhvatiti i četvrti dio radova, koji obuhvaća dionicu od gata do Pozdrava suncu. Do početka ljeta tako planiramo konstrukcijski završiti prvi, drugi i četvrti dio, s tim da bi dotad trebalo biti dovršeno i popločavanje kamenom na prvom i četvrtom dijelu. Također, u sklopu projekta obnavljamo i Liburnsku obalu, gdje ćemo riješiti oborinsku odvodnju te postaviti dodatne energetske ormariće”, izvijestio je ministra o tijeku radova Robert Škifić, ravnatelj Lučke uprave Zadar koja je nositelj ovog projekta.

Kako ne bi ometali turističku sezonu, tijekom ljeta sa zadarske rive povući će se teška mehanizacija te je u planu samo popločavanje drugog dijela, od zgrade bivšeg hotela „Zagreb“ do postojećeg gata. U treći dio radova, koji obuhvaća sanaciju i produženje gata za 15 metara, Lučka uprava Zadar krenut će u rujnu, nakon završetka sezone.

“Planiramo to izvesti do ljeta 2023. godine, međutim moramo vidjeti u kakvom je stanju gat. Sredstva za njegovu statičku sanaciju nisu obuhvaćena projektom, ali moguće je da će biti viška koji bi se mogao utrošiti u tu namjenu”, rekao je Škifić ministru koji je odmah reagirao ističući kako neće biti problema iznaći eventualna dodatna sredstva.

Ministar Butković istaknuo je kako je ovo jedan od velikih projekata ulaganja u lučku infrastrukturu, u čemu je Zadarska županija jedna od uspješnijih županija u Hrvatskoj.

Ukupna vrijednost projekta “Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok” je 67.489.388,11 kuna, od čega 56.616.917,39 kuna sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda, dok nacionalni doprinos iznosi 9.991.220,72 kuna.