Crtice o zadarskoj rivi
Mjesto susreta, druženja i događaja
Zadarska riva je oduvijek imala važnu ulogu u životu građana Zadra. Kao šetnica idealno orijentirana prema suncu i moru, riva je u Zadru mjesto susreta, druženja i događaja, kao i ugodnih šetnji s pogledom na otoke i zalazak sunca.
Najljepši opis zadarskog zalaska sunca dao je jedan od najvećih svjetskih filmskih redatelja Alfred Hitchcock tijekom svog posjeta Zadru u svibnju 1964. godine. Promatrajući zalazak sunca s prozora sobe broj 204 tadašnjeg Hotela Zagreb zapisao je sljedeće:
Sljedećeg jutra slavni je režiser stao pred objektiv velikog zadarskog fotografa Ante Brkana kojem je uspjelo snimiti jedan od najboljih režiserovih portreta.
Zadarska riva inspiracija je i brojnim glazbenicima.
...stihovi su jedne od jedne od najljepših i najpoznatijih pjesama o Zadru, čiji je autor legendarni trubadur Duško Nonković Bućo.
Zadarsku rivu opjevali su i mnogi drugi glazbenici, pa tako nosi naziv pjesme Vedrana Ivčića koji je upravo na ovom mjestu , a treba spomenuti i sjetne stihove bibinjskog pjevača Ivice Sikirića Iće koji svoju dragu pita:
Riva se našla i u pjesmi ( "...a ja i ti, ljubavi, sisti pokraj mora, na rivi uživati..." ), koju je Rudi Martinov darovao umjetniku Josi Špralji, a kasnije su je opjevali brojni pjevači među kojima i velikan hrvatske pop i zabavne glazbe, Tomislav Ivčić.
Gradsku promenadu nije zaobišla ni najpopularnija zadarska klapa, , koja je objavila :
Dva, tri đira priko rive
tijekom svoje bogate glazbene karijere "bacio" je i Đani Maršan pa zaključio:
Kulturno-povijesna vrijednost
Osim vrijednosti u društvenom životu, riva ima i bogatu kulturno-povijesnu vrijednost. Nastanak rive vezuje se uz daleku 1868. godinu, kada je ukazom cara Franje Josipa I. Zadar prestao biti grad-utvrda. Samo šest godina kasnije srušene su gradske zidine i Zadar se s novom rivom počeo otvarati prema moru.
Ovu transformaciju grada najbolje je opisao povjesničar kulture i poznati publicist Abdulah Seferović na portalu ZadarRetro:
Već od početka 20. stoljeća na tadašnjoj Novoj rivi gradi se čak 18 velebnih palača, pristanište za luksuzne putničke brodove, niču kultivirani perivoji, promenade te šetališta kao javna mjesta i okupljališta građana.
Originalni gat bio je petnaest metara duži od današnjega i na svom završetku imao je svjetionik. Zbog dobrih maritimnih uvjeta uz njega je, čemu svjedoče brojne razglednice iz tog razdoblja, pristajao parobrod koji je plovio na liniji Rijeka-Kotor.
Tijekom bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, većina građevina na Rivi je oštećena ili potpuno uništena, te je u poslijeratnoj obnovi većim dijelom zamijenjena hortikulturom. Oštećenja je pretrpio i mul (gat) koji je nakon rata obnovljen, ali u manjim dimenzijama.
Početkom ovog stoljeća Morske orgulje i Pozdrav suncu uspješno su udahnuli rivi novi život, privlačeći Zadrane i brojne turiste. Ove kreacije arhitekta Nikole Bašića jedinstvene su u svijetu, a nastale su iz potrebe da se revitalizira riva na zapadnoj strani Poluotoka.
Morske orgulje izgrađene su 2005. godine i spoj su ljudskih ideja i vještina s energijom mora. Protežu se na sedamdesetak metara obale ispod kojih je, na razini najniže oseke, ugrađeno 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba koje sviraju neprekidan koncert tonova .
Tri godine kasnije, Zadar je dobio novu turističku atrakciju - Pozdrav suncu. Instalacija, sastavljena od 300 višeslojnih staklenih ploča u obliku kruga promjera 22 metra, kroz dan prikuplja energiju sunca i pretvara je u električnu energiju, koja se u instalaciji i oko nje potom koristi tijekom noći. Kada najljepši zalazak sunca prožme zadarsku rivu, svjetlosna igra Pozdrava sunca odvija se u ritmu valova i zvukova Morskih orgulja. Obje instalacije Zadar su dovele na naslovne stranice svih svjetskih medija.
Proteklih godina na zadarskoj rivi i u njenoj neposrednoj blizini održavale su se značajne manifestacije, među kojima valja istaknuti dm Millennium Jump, zajednički skok u more tisuće građana i posjetitelja iz cijelog svijeta, Noć punog miseca, manifestaciju koja promovira tradiciju, povijest, kulturu, običaje i gastronomiju zadarskog kraja.
No, zadarsku rivu pod utjecajem jakih južnih valova počinje nagrizati zub vremena, pa se javila potreba za sanacijom i rekonstrukcijom obalnog pojasa. Ovim projektom rivi će se vratiti mjesto koje je oduvijek imala u životu grada Zadra - mjesto druženja i okupljanja na najljepšoj promenadi Jadrana.
